Grupa drugi razredi – prof. Sanja Kostanjčar, prof. Vladimir Tatomir

 

U školski godini 2022./2023. započela je eksperimentalna provedba fakultativnog predmeta Škola i zajednica u kojoj je sudjelovala i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu.  Kurikulum predmeta sastoji se od četiri faze rada kroz koje učenici sami odabiru problem kojim će se baviti, istražuju ga i te konačno u skladu sa zaključcima istraživanja djeluju u lokalnoj zajednici.

U prvoj fazi: PROMISLI, učenici su identificirali probleme u lokalnoj zajednici te odabrali problem natpisa i simbola mržnje u javnom prostoru, a konkretno u okolišu Škole (lokacija Kajzerica) gdje se isti često pojavljuju u raznim oblicima.

U drugoj fazi: ISTRAŽI, učenici su primjenom osnova znanstveno-istraživačkog pristupa proučavali odabrani problem.

  • Opažanjem i fotografiranjem prikupljali su natpise i simbole u okolišu Škole te su posebno istraživali značenje manje poznatih simbola budući da se mnoge poruke mržnje danas prenose kao kombinacija brojeva i/ili akronima.
  • Kako bi istražili percipiranje utvrđenih simbola i natpisa mržnje, proveli su upitničko istraživanje koje je obuhvatilo 639 učenika IV. gimnazije i ŠPUD-a. Zaključili su kako velik broj učenika ne obraća pažnju ili ne razumije sadržaj simbola i natpisa mržnje.
  • Zatim su htjeli saznati kako razmišljaju ravnatelji Škola pa su proveli intervju s Filipom Pintarićem, ravnateljem ŠPUD-a te Sonjom Kamčev Bačani, ravnateljicom IV. gimnazije. Razgovarali su i s Tomislavom Vukojom, predsjednikom gradske četvrti Novi Zagreb – Zapad te Borisom Jokićem, ravnateljem Instituta za društvena istraživanja. Kroz ove razgovore saznali su kako oni reagiraju na govor mržnje te dobili podršku i poticaj za daljnje istraživanje odabranog problema.

U trećoj fazi: STEKNI ISKUSTVO, učenici su trebali odabrati različite institucije i/ili organizacije gdje bi mogli steći iskustva vezana uz rješavanje odabranog problema. Budući da su tijekom istraživanja uočili kako mnogi simboli i poruke prenose fašističke, nacističke i ustaške ideologije, odabrali su posjetiti Spomen područje Jasenovac gdje su sudjelovali u radionici Memorijalnog muzeja Jasenovac o uzorcima i posljedicama govora mržnje. Posjetili su i manastir Jasenovac te razgledali crteže sestre Marije koji tematiziraju jasenovačke žrtve.

Obratili su se i drugim institucijama koje su se bavile ovim problemom. U suradnji s Kućom ljudskih prava i Centrom za mirovne studije organizirano je predstavljanje i razgovor tijekom kojeg su učenici saznali mnogo o tome kako zakoni definiraju i sankcioniraju govor mržnje te na koje načine mogu djelovati.  

Konačno su stigli i do zadnje faze: DJELUJ. S obzirom na profil Škole, učenici su promišljali kako na likovni način skrenuti pažnju na natpise i simbole mržnje te napraviti pozitivnu promjenu u lokalnoj zajednici. Kao prostor djelovanja odabrali su školske klupice koje su bile ispisane porukama mržnje a mjesto su okupljanja velikog broja učenika. U suradnji s prof. Martinom Božić i korelaciji s predmetom Povijest likovne umjetnosti razrađen je idejni projekt i likovna rješenja za šest školskih klupica. Ovaj su projekt podržale ravnateljice IV. gimnazije i OŠ Kajzerica, ravnatelj ŠPUD-a, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te Zrinjevac koji je donirao zamjenske letve za oslikavanje.

Inspiracija za likovna rješenja bila su umjetnička djela ili pravci interpretirani bojama koje su se koristile kao oznake u koncentracijskim logorima tijekom Drugog svjetskog rata. Odabrana je ova simbolika jer je istraživanje učenika pokazalo kako je govor mržnje i dalje dominantno usmjeren prema istim skupinama koje su bile marginalizirane i proganjane u tom razdoblju.

Između ostalog, istraživanje učenika pokazalo je kako mnogi ne obraćaju pažnju na natpise i simbole mržnje već su oni postali uobičajen dio javnog prostora što je iznimno štetno za društvo. Mržnja ne smije biti uobičajena pojava, a posebno ne u blizini škola. Kako bi skrenuli pažnju prolaznika na simbole i natpise mržnje na mjestima gdje se oni pojavljuju, učenici su oblikovali stikere koji svojim dizajnom upozoravaju na određen sadržaj ali i prenose pozitivne poruke te ističu vrijednosti koje bismo trebali njegovati u građanskom društvu.

Sudjelovanjem u eksperimentalnom predmetu Škola i zajednica, učenici su aktivnim učenjem i istraživanjem u demokratskom okružju, suradnjom s raznim organizacijama i institucijama te osmišljavanjem i provođenjem aktivnosti stekli iznimno važna znanja i vještine o aktivnom djelovanju u zajednici.

Zahvaljujemo svima spomenutima koji su im to omogućili!