Izložba Tragovi svjetla
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u suradnji s IV. gimnazijom, Memorijalnim centrom holokausta Yad Vashem i Veleposlanstvom Države Izrael postavila je Izložbu Tragovi svjetla u prostorima IV. gimnazije. Izložba je trajala od 26. veljače do 8. ožujka 2024. godine a prikazala nam je sudbine žena u Drugom svjetskom ratu koje su bile progonjene zbog svoje rase. Konzulicu Države Izrael u Hrvatskoj gospođu Hadas Dolev prilikom posjete izložbi ugostili su ravnateljica IV. gimnazije gospođa Sonja Kamčev Bačani i ravnatelj ŠPUD-a gospodin Filip Pintarić.
Nastavnici i učenici imali su priliku upoznati stvarne osobe, njihove strahove, njihove izbore u strašnom vremenu koje je imalo za posljedicu: život, smrt, dostojanstvo, nadu…
Učenici su, preko radnih listića, imali priliku osvrnuti se na sudbine pojedinih žena:
„Odabrala sam Stefaniu zbog njezine neopisive hrabrosti te zbog frustracije oko njezine nepravedne smrti. Nešto u vezi njene posvećenosti zaštiti djece i njezinom tragičnom kraju je doprlo do mene.“ (Stefania Wilczynska)
„Odabrala sam temu zato što ja ne bih imala hrabrosti uzeti takav rizik i gledati kako ljudi pate od boli i maltretiranja od strane muškaraca. Stvarno je žena koja daje motivaciju i snagu ostalim ženama pod takvim pritiskom.“ (Fanny Solomian)
„Odabrala sam temu zato što me inspiriralo da je bez obzira na tako tešku situaciju željela i odlučila sačuvati svoju ženstvenost te je bila vrlo uporna u tome“ (Lina Beresin)
„Odabrala sam ovu temu zato što su žene i roditelji općenito pogotovo za vrijeme II. svjetskog rata bili spremni na gotovo sve kako bi pokušali spasiti vlastitu, a ponekad i tuđu djecu, makar to ubilo njih same, a mislim da to pokazuje neizmjernu ljubav kojoj se divim.“ (Ester Frenkel)
„Ljubav je značajna tema za mene, a i sama priča da se netko zaljubi i ostane skupa s nekim u užasno teškim životnim uvjetima je dirljiva. (Marta Byk)
„Tema me jako zaintrigirala jer ja ne znam što bih odabrala u tako teškoj situaciji.“ (Genia Judzki)
„Jer mislim kako je za vrijeme tako ekstremnih situacija poput koncentracijskih logora jedno od najbitnijih načina preživljavanja mašta te držanja onog ljudskog što imaju iz „prijašnjeg života“, u ovom slučaju osmišljavanje recepta…“ (Valy Kohn)
„Odabrala sam baš ovu temu jer mi vlastita ženstvenost jako puno znači i mislim da je ženstvenost, i sve prepreke koje dolaze s time, dio mene.“ (Lina beresin)
„Njena mi se priča činila nadahnjujuća i bliska jer je moj pradjed, zapravo više pradjedova bilo u partizanima.“ (Fanny Solomian)
„Jer mi je bilo baš dirljivo. Unatoč svemu lošem što su prolazili, postojala je ljubav.“ (Marta Byk)
„Odabrala sam je zato što ja kao osoba nisam ženstvena, iako to neki žele od mene. Ženstvenost sam smatrala kao nešto što se ne može iskoristiti na neke načine u pomoć i borbi za sebe. Čitajući što je ova žena uspjela postići šivajući – braneći dio sebe malim činom održavanja svoje ženstvenosti mi je fascinantan. Ja se za sebe psihički ne bi tako odabrala izboriti i upravo to što sam vidjela kako se ona snašla, možda čak i nesvjesno mi je genijalno. Ta snalažljivost i na oko prvo neprepoznatljiva snaga su razlog odabira ove teme.“ (Lina Beredin)
Koordinacija i organizacija izložbe: Janko Živković, prof.
Kordinatori izložbe: Željka Damjanić Pavlić, prof. i Jerko Stare, prof.
Prijevod i oblikovanje radnih listića: Ana Ivanković
Rad s učenicima: Mirela Balešić Jović, prof., Mirella Kosar, prof., Silvija Baltić-Ban, prof., Karin Nigl, prof., Marija Trapić, prof. i Kata Lamešić, prof.